Content on this page requires a newer version of Adobe Flash Player.

Get Adobe Flash player

Latinica Naslovnica Novosti Biblioteka Bosanska Vila Press Arhiv Kontakt
????????

Content on this page requires a newer version of Adobe Flash Player.

Get Adobe Flash player

 PROSVJETA
 
O nama
Himna posve?ena Prosvjeti
Organi uprave
Period 1902. - 1949. godine
Period od 1993. do danas
Statut i pravilnici
Legatori
Nagrade i priznanja
Kip
In memoriam
 SEKCIJE
 
Pozori?te i film
Omladinska
Tribina
MisIrbi
Izdava?ka
Likovna
 
 GALERIJE
"Na?i stari"
Galerija "Prosvjeta"
 
 KORISNI LINKOVI
Narodna biblioteka Srbije
Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH
Dobrotvor
Narodno pozori?te
The European library
FENA
Profil Dru?tva na Facebook-u
Umjetni?ka galerija BiH
free counters
 

 

 


 

 

 

 

 

 
 
 DOBRO DO?LI NA NA?E STRANICE

DOBRO DO?LI NA STRANICE DRU?TVA SPKD "PROSVJETA" SARAJEVO!

kip

NAJAVA MANIFESTACIJA I NOVOSTI

SPKD “Prosvjeta” Sarajevo

Najava novih izdanja SPKD "Prosvjeta" Sarajevo

Jelica Belovi?-Bernad?ikowska: Govorila je devet jezika i napisala 56 knjiga

Pi?e: Edina Kamenica

Toliko je godina pro?lo, a dva sanduka s njenom zaostav?tinom niko jo? nije popisao, konzervirao, trajno izlo?io...U gra?anskom ogledalu: Identiteti ?ena BiH gra?anske kulture 18781941

?ta sve mo?e u?initi jedna, naizgled, obi?na elektronska poruka pokazalo se prije nekoliko dana kada mi je dragi i vrijedni ?e?ki doktorand V.B. Borjen poslao informaciju o donacijama Fondacije za izdava?tvo FBiH.

Posebno su mu pala u oko imena dvije, kako re?e, va?ne ?ene. O jednoj od njih, Mileni Prindls Berger Mrazovi? i sam je pisao rad dok je sticao magisterij na Budimpe?tanskom univerzitetu. A, eto, SPKD Prosvjeta je dobila sredstva za izdavanje Milenine knjige Bosanska isto?na pruga, ali i za jo? jednu knjigu: Uspomene i druge pri?e iz Bosne autorice Jelice Belovi?-Bernad?ikowske.

„Knjige su vjerovatno u pripremi, bilo bi ih lijepo propratiti“, primijetio je Borjen, a ja sam se istog trenutka kada sam ?ula ime Jelice na?la u jednom ranojesenjem sarajevskom danu od prije nekoliko godina u kojem smo se, moj kolega, fotoreporter Oslobo?enja Senad Gubeli? i ja, penjali Gabelinom ulicom, i s radoznalo??u djeteta tra?ili broj 10.

Ahaaa, eto je. Zgrada se zvala Vila Jelena, i mi smo, kao lovci kada do?u do plijena, ali ovaj im jo? izmi?e, nestrpljivo na njoj tra?ili tragove ?ivota ?ene koja je znala devet jezika, napisala 56 knjiga, sara?ivala u 23 lista i, sve su prilike, upravo tu stanovala za svoga boravka u Sarajevu. O njoj se jako malo zna na ovim prostorima, ili, ?ak ni?ta, ali, sude?i prema nekim znakovima, pa i ovoj donaciji, Jeli?ino vrijeme izgleda tek dolazi.

Tada, u Gabelinoj, nikoga nismo mogli pitati da li makar ne?to zna o biv?oj stanarki. Vrata zaklju?ana, ni na jedno zvono se zavjese ne pomi?u. Odnekud se pojavi neka ?ena i od nje saznadosmo da je nedavno, sa broja 10, oti?la u vje?ni svijet jedna starica koja se bila pribli?ila stotoj. Da li je ona poznavala Jelicu, pitali smo se i kada smo oti?li u dvori?te, posmatraju?i drvenu izrezbarenu verandu, koju je obgrlila gusta vinova loza.To ?to je i mnogima koje ja poznajem, a koji se ubrajaju u poznavaoce svega i sva?ega, nepoznato ime Jelice Belovi?-Bernad?ikowske, mene ne ?udi jer, iskrena da budem, i ja ne bih znala ni?ta o njoj da nekim povodom nisam oti?la u Historijski arhiv Grada Sarajeva i vidjela kako arhivist Sa?a Beltram premje?ta neke kartonske kutije.

Na svakoj od njih je bilo meni nepoznato ime. Arhivist mi je tada pokazao autobiografski rukopis ove pedagoginje, folkloristkinje, novinarke, publicistkinje. Prodao ga je toj ustanovi Jeli?in ro?ak, Leo Sielski. Na papiru je pisalo da je prodaja zavr?ena 15. novembra 1957.godine.

Ljubini Memoari

Rukopis nosi naziv Memoari, ali na njemu nije bilo Jeli?ino ime, nego je pisalo: Ljuba T. Danichi?.

Tako je, eto, po?elo moje upoznavanje sa izuzetnom intelektualkom koja se, pod brojnim pseudonimima, pojavljivala u glasilima raznih gradova Evrope, a najvi?e u onima koji su pripadali biv?oj Jugoslaviji: u Sarajevu, u Zagrebu, Somboru, Sremskim Karlovcima...

Potpisivala se kao Jelica, teta Jelica, Jele, Jasna, Hele, Mlada Ana gospoja..., pi?u?i i za Frankfurter Zeitung, Frauenzeitung, Revue des Deux Mondes, Journal od the Gupsy Lore Society, Tr??anski Lioyd, ali i za Smilje, Br?ljan, Mladi dobrotvor, Mladi Istranin, An?eo ?uvar, ?kolski vjesnik, ?kolski odjek, za Napredak, ?enski svijet, Franjeva?ki glasnik, Glasnik sv. Josipa, za Narodnu prosvjetu, Narodnu snagu, Frauenwelt (gdje je bila urednica), a u godini 1913. je radila i kao redaktorica almanaha Srpkinja.

U svakome od tih listova, za koje je pisala na jeziku sredine u kojoj je ovaj izlazio, Jelica Belovi?- Bernad?ikowska je vodila ?estoke javne polemike.

Apsolutno otvorena prema svemu ?to je bio izazov, dru?tveni i stvarala?ki, Jelica je tako na djelu pokazala ?ta zna?i biti stvarno anga?ovana osoba, a ne salonski u?u?kana. Njeni radovi, u kojima slobodno, bez ikakvih ograni?enja, razmatra posebno tzv. ?ensko pitanje, svrstavaju je me?u za?etnice feminizma u Evropi. No, to nije nikad bio feminizam elitnog kroja kojim se i danas u hladovini mnogi zaklanjaju, to su bili istinski ?ivotni problemi svake ?ene, od kojih Jelica Belovi?-Bernad?ikowska nije bje?ala. Naprotiv.

Ro?ena je u Osijeku 25. februara 1870. godine. Njeni obrazovani roditelji (otac porijeklom Crnogorac, majka Njemica) ?eljeli su da i svu svoju djeca ?koluju. Ni?u gimnaziju zapo?inje u ?akovu, u Zavodu biskupa Josipa Juraja ?trosmajera kojeg je Jelica poznavala, a jednom je i izjavila da ju je on nadahnuo ilirskim duhom. U Zagrebu je poha?ala samostansku u?iteljsku ?kolu, a studije je zavr?ila u Be?u i u Parizu.

Radila je kao u?iteljica u Zagrebu, u Osijeku, u Rumi, u Mostaru, potom dolazi u Sarajevo gdje je profesorica u Trgova?koj ?koli, a potom je u Banja Luci upravnica Vi?e djevoja?ke ?kole.

U 26. godini se udala za Poljaka, grofa Janka Bernad?ikowskog, slu?benika mostarskog Okru?nog suda. Penzionisana je, prisilno, u 39. godini ?ivota, a vlasti u Austro-Ugarskoj, koje nisu gledale nimalo blagonaklono na njene brojne kritike, zabranile su joj da se uop?e pojavljuje u javnosti. Zbog toga je i pisala pod pseudonimima.

Narodni vez

Upravo iz Memoara je o?ito koliko je ova ?ena hrabro iznosila svoje stavove o mnogim negativnostima u dru?tvu. Bi?e zanimljivo o tome vi?e pro?itati u najavljenoj knjizi SPKD Prosvjeta. No, nimalo ne sumnjam da ?e se u njoj ispoljiti u naro?itom svjetlu i velika Jeli?ina ljubav, etnologija, a u okviru ove, narodni vez.

Koliko je samo djela njemu posvetila, koliko je samo istra?ivala sve ?to se odnosi na tu oblast! Govore o tome ve? i neki od naslova njenih knjiga: Gra?a za tehnolo?ki rje?nik ?enskog ru?nog rada, O renesansi na?e vezilja?ke umjetnosti, Jugoslovenski narodni vezovi, Mala vezilja... Osnovala je i udru?enje gospo?a za podizanje narodnih vezova u Petrinji, u?estvovala na izlo?bama vezova u Evropi, a na najve?em broju njih bila je ?lanica osniva?kih odbora.

Ina?e, 1935. godine, na beogradskoj izlo?bi udru?enja univerzitetski obrazovanih ?ena Jelica u?estvuje sa 19 svojih knjiga. Bavila se i dje?jom psihologijom, pedagogijom, raznim dru?tvenim i knji?evnim temama, likovnom, muzi?kom kritikom.

Bila je po?asna ?lanica Be?kog folklornog dru?tva, pa je, u okviru njega, sara?ivala sa u to vrijeme poznatim Friedrichom Salomonom Kraussom, profesorom, pripovjeda?em, seksologom,(pisala je i o seksu), folkloristom, a o kakvoj je saradnji rije? dovoljno govori i to da je Krauss bio prvi ?italac njenog najpoznatijeg djela Kulturna historija Ju?nih Slavena, objavljenog na njema?kom jeziku 1927. godine.

Tada?njem evropskom kulturnom krugu pripadale su brojne poznate spisateljice s prostora biv?e Jugoslavije (Mara Malagurski-?or?evi?, Alojzija Sgtebi, Maga Magazinovi?, dr. Zora Prica, Miklica Jankovi?, Zofka Kveder...) s kojima je Jelica ?esto vodila i vrlo neugodne javne polemike, a nerijetko je s njima razmjenjivala opore rije?i. Neki tvrde da je razlog ovim sva?ama i ?enska ljubomora. Jelica je bila i vrlo lijepa, duhovita, zabavna.

No, to je manje va?no u odnosu na ?injenicu da je svojim djelovanjem skidala mnoge koprene, ukazivala na ne?to o ?emu se do tada nije razmi?ljalo. Gordana Stojakovi?, jedna od istra?iva?ica ?ivota ove intelektualke, smatra da je Jelica ta koja je uo?ila osobenost u knji?evnosti ?ena, pa se, zahvaljuju?i njoj danas i najvi?e zna o prvoj hrvatskoj feministkinji, o Osje?anki (opet Osijek!), Franki Pa?kec, ali i o Mariji Frankovi?, Mileni Mrazovi?, Savki Suboti?...

Drugi put penzionisana

Jelica je bila saradnica zagreba?kog Muzeja za obrt i primijenjenu umjetnost, a 1918. godine predaje i u novosadskoj Mje?ovitoj gra?anskoj ?koli, jako mnogo prevodi. Tada je po drugi put penzionisana. Umrla je u Novom Sadu 30. juna 1946. godine, u samo?i, zaboravljena od svih. Malu svjetlost na njen tada?nji ?ivot je bacilo Sarajevo, u kojem je o Bernad?ikowskoj Du?an Jelki? napisao knjigu.

Polovinom pro?le godine, Muzej grada Novog Sada je, povodom 70. godi?njice smrti znamenite sugra?anke, organizovao projekciju filma njoj posve?enog, a tim povodom se podsjetilo na ?injenicu da je Jelica sahranjena na Uspenskom groblju, na kome ne postoji ni njeno grobno obilje?je niti je uvr?tena na tamo?nji spisak znamenitih li?nosti. Krajem 2016., ministru kulture Republike Srbije Novosa?ani su uputili peticiju da se blago koje je sakupljala i opisivala Jelica sa?uva. Jer, toliko je godina pro?lo, a dva sanduka s njenom zaostav?tinom niko jo? nije popisao, konzervirao, trajno izlo?io. Nije bilo vremena a ni para!

U Sarajevu je nedavno iza?lo i drugo, dopunjeno i izmijenjeno izdanje publikacije Zabilje?ene-?ene i javni ?ivot Bosne i Hercegovine u 20. vijeku, u kojoj je predstavljena i Belovi? Bernad?ikowska, ?ije knjige su nacisti palili u Njema?koj, a ?ije ime ne izostavlja nijedna relevantna svjetska enciklopedija.

Novo Prosvjetino izdanje ?e je jo? jednom vratiti u Sarajevo, a, mo?da bi se u tom gradu ba? povodom ove ?ene moglo krenuti s obilje?avanjem njegovih zgrada u kojima su kroz minula stolje?a ?ivjeli velikani duha. Osje?ali mi to ili ne, oni i nama danas podi?u krila. Tako bi se do?lo i do Gabeline i do one sjenovite loze, koju je i Jelica, sigurna sam, s nje?no??u posmatrala, umjesto svoga jedinog djeteta, prerano umrlog.

Izvor: Al Jazeera

(preuzeto:http://balkans.aljazeera.net/blog/jelica-belovic-bernadzikowska-govorila-je-devet-jezika-i-napisala-56-knjiga)

 

Odr?ano Poetsko ve?e „Rije?i putuju“

pia

U Prosvjeti, ul. Sime Milutinovi?a 1, u srijedu, 26. aprila 2017.g. odr?ano Poetsko ve?e: "Rije?i putuju", pred prepunom salom.

pia publika

Jedna od najpoznatijih, ujedno i najzna?ajnijih danskih pjesnikinja Pia Tafdrup, gostovala je u prostorijama SPKD “Prosvjete” Sarajevo, gdje je sarajevskoj publici predstavila pjesme iz svoje najnovije zbirke “Rije?i putuju”.
Radi se o knjizi u prijevodu Milene Rude? koja je ovih dana iza?la iz ?tampe, a predstavlja izbor pjesama iz ?etiri zbirke “Salamander kvarteta”. Promocija knjige je odr?ana u Banjoj Luci u sklopu poetske manifestacije ‘Atlas evropske lirike’ u organizaciji izdava?a ‘Ku?a poezije’.

pia pia

- Nisam mogla a da ne iniciram i posjetu Pie Tafdrup Sarajevu. Ovo je njeno drugo pjesni?ko dru?enje sa sarajevskim ljubiteljima poezije nakon “Sarajevskih dana poezije” 2008., ali ovaj put sa vlastitom knjigom “Rije?i putuju” u izdanju “Ku?e poezije” iz Banjaluke. Ovu Inicijativu je podr?ala Milica Kajevi?, predsjednica kluba ?ena Miss Irby SPKD Prosvjeta Sarajevo i zahvaljuju?i dragoj Milici, mi smo ve?eras ovdje kazala je u uvodnoj rije?i Milena Rude?.

milena hor

Da se podsjetimo, Pia Tafdrup, danska pjesnikinja, ro?ena 1952. u Kopenhagenu. Debitovala sa knjigom poezije “Kad nastane rupa na an?elu 1981“. Nakon objavljivanja tre?e zbirke “Unutra?nja zona“ (1983.), danski knji?evni kriti?ar Poul Borum proglasio ju je najzna?ajnijim pjesnikom mlade generacije. Do sada je objavila dvadesetak pjesni?kih zbirki, od kojih je najpoznatija “Kralji?ina kapija” (1998.) za koju je dobila presti?nu knji?evnu nagradu Nordijskog savjeta 1999. Za svoju poeziju dobila je i druga danska i strana odlikovanja i nagrade.

hor zajedno

Predstavljanje Pie Tafdrup i njenih pjesama je oplemenjen duhovnim pjesmama i nastupom okteta iz hora SPD „Sloga“ pod rukovodstvom Stefana Mojsilovi?a. Bilo je to zaista ve?e za pam?enje, svim ljubiteljima dobre poezije. Hvala na?oj pjesnikinji Pia-i na?oj Mileni i na?oj Milici koji su nam omogu?ili ovo lijepo dru?enje, a zahvalnost svakako ide i svim posjetiocima, ljubiteljima pisane rije?i koji su svojim prisustvom uveli?ali ovu atmosferu.

 

Pozivamo Vas na:
Poetsko ve?e, " Rije?i putuju"

 

pia

U?estvuju:

Pia Tafdrup, pjesnikinja, Danska;

Milena Rude?, pjesnikinja i prevoditeljica;

Nastupa: Stefan Mojsilovi?, diriigent crkvenog hora "Sloga" sa grupom horista;

Moderator: Milica Kajevi?, prof.

Sarajevo, srijeda, 26. 04. 2017. godine u 19.00 ?asova u prostorijama Dru?tva, ul. Sime Milutinovi?a-Sarajlije br. 1

Pia Tafdrup, danska pjesnikinja, ro?ena u Kopenhagenu 1952.g.

Pripadala je generaciji osamdesetih, tzv. divljoj ili pank generaciji koja je bila u opoziciji prema danskoj poeziji sedamdesetih godina za koju je karakteristi?an stih nastao prelomom proznog teksta. Ipak se Pia Tafdrup izdvajala od svoje generacije i nalazila inspiraciju u poeziji stranih pjesnika, prije svih Rilkeu i Celanu, kao i Gunnaru Ekelofu, ?vedskom modernom pjesniku.

Do sada je objavila 20-tak pjesni?kih zbirki, od kojih je najpoznatija Kralji?ina kapija/1998/ za koju je dobila presti?nu knji?evnu nagradu Nordijskog savjeta 1999.g. Dobila je i druga danska i strana odlikovanja i nagrade. ?lan je Danske akademije od 1989.g., a bila je i ?lan Evropske akademije poezije od 2009. do 2011. godine.
Objavljene zbirke "Kad nastane rupa na an?elu"/ 1981; "Unutra?nja zona"/ 1983/.
Progla?ena je najzna?ajnijom pjesnikinjom mlade generacije / Poul Borum, danski knji?evni kriti?ar/.

Pjesme su joj prevedene na 30-tak stranih jezika u antologijama, ?asopisima, i vlastitim knjigama poezije, od kojih pet na engleskom.

 

Odr?an tradicionalni V Vaskr?nji koncert

Tradicionalni Prosvjetin Vaskr?nji koncert odr?an je 20.04.2017.g. u Domu Oru?anih snaga BiH u Sarajevu.

dvorana publika

Ve?e koje je bilo za pam?enje, prepuna dvorana, vrhunska izvedba. Sjajna atmosfera, potpuno u?ivanje.

hor hor

Na koncertu, u organizaciji SPKD "Prosvjeta" sarajevo, publiku je odu?evio Hor Smjera za crkvenu muziku i pojanje Muzi?ke akademije u Isto?nom Sarajevu, pod dirigentskom palicom profesora Rade Radovi?a. Ovo je jedan od najboljih horova koji njeguje i izvodi duhovnu muziku u na?oj zemlji.

djeciji_hor harmonika

Pored njih, na koncertu su nastupali i hor i orkestar ?kole za osnovno muzi?ko obrazovanje u Isto?nom Sarajevu, kojim je dirigovala Jovana Mari? te Aleksandar Nikoli?, dvostruki nosilac priznanja "prva harmonika svijeta". 

savo dejan

Ovo je ve? peta godina da se organizuje Vaskr?nji koncert u Domu OS BiH. Prije koncerta publiku je pozdravio predsjednik dru?tva SPKD "Prosvjeta", prim. dr Savo Vla?ki i predsjednik Upravnog odbora Dejan Gari?.

diplomati publika

"Na?i koncerti su jako dobro posje?eni, a posebno mi je drago ?to ima sve vi?e i mladih ljudi koji pokazuju interesovanje za duhovnu i tradicionalnu muziku", rekao je Vla?ki.

hor hor

Ovogodi?nji koncert odr?an je u dva dijela. U prvom dijelu hor je izveo duhovnu pravoslavnu muziku, a u drugom etno i tradicionalne pjesme. Po zavr?etku koncerta, za sve prisutne je prire?en sve?ani koktel.

 

PRESS

Povodom odr?avanja koncerta kojim ?e biti obilje?en jedan od najzna?ajnijih pravoslavnih praznika Vaskrs

savo_dejan mediji

Dana 18.04.2017.g. odr?ana je Press konferencija povodom odr?avanja Vaskr?njeg koncerta najavljenog 20. aprila u Domu Oru?anih snaga BiH u Sarajevu, kojim ?e biti obilje?en jedan od najzna?ajnijih pravoslavnih praznika.

Na ovogodi?njem Vaskr?njem koncertu u organizaciji SPKD Prosvjeta, koji ?e biti odr?an 20.04. u 20 sati, u Domu Oru?anih snaga BiH u Sarajevu, sarajevskoj ?e se publici predstaviti Hor Smjera za crkvenu muziku i pojanje Muzi?ke akademije u Isto?nom Sarajevu, ?iji je umjetni?ki rukovodilac i dirigent Rade Radovi?. To je jedan od najboljih horova koji njeguju i izvode duhovnu muziku u BiH. Uz njih ?e, kao gosti nastupiti i Hor i orkestar ?kole za osnovno muzi?ko obrazovanje u Isto?nom Sarajevu, kojim diriguje Jovana Mari?, te Aleksandar Nikoli?, dvostruki nosilac priznanja prva harmonika svijeta. Pozivamo vas da u?ivate u raznovrsnom repertoaru duhovnih i tradicionalnih melodija, uz napomenu da je ulaz na koncert besplatan.

Kamerni hor Smjera za crkvenu muziku i pojanje Muzi?ke akademije Univerziteta u Isto?nom Sarajevu osnovan je oktobra 2001, a horom od osnivanja rukovodi i diriguje profesor Rade Radovi?. Hor je nastupao na brojnim me?unarodnim horskim i muzi?kim festivalima: Musica sacra a Roma (Rim, 2005), BEMUS (Beograd, 2006), Musica Mediterranea-Europamusicale festival (Minhen, 2009), ?????????? ??????? Slovenski susreti (Podmoskovlje - Bala?iha, Rusija, 2006), Boh je laska (Slova?ka, 2007), Dani duhovne muzike (Pan?evo, 2007), a uz to odr?ao je na stotine koncerata i nastupa u zemlji i u inostranstvu. Ansambl je vi?estruki laureat me?unarodnih horskih takmi?enja: - Zlatne diplome: The Swedish International Choir Competition (Helsinborg, ?vedska, 2004), 10. Internacionale concorso corale (Riva Del Garda, Italija, 2008), Zlatna plaketa: Mokranj?evi dani (Negotin, 2004); - Festival Horovi me?u freskama (Beograd): dva puta nagrada „Vojislav Ili?“ - za najbolji hor (2003, 2005), te dva posebna priznanja dirigentu; - Internacionalne horske sve?anosti (Ni?): nagrade stru?nog ?irija 2010.

Stilska raznovrsnost repertoara Hora predstavlja svojevrsni presjek muzi?kog stvarala?tva na polju pravoslavne duhovne muzike kroz vijekove: od zapisa nepoznatih pojaca i pisara XV-XVIII vijeka, primjera jednoglasnog pojanja preuzetih iz svetogorske bogoslu?bene prakse XVIII vijeka, varijanti tradicionalnog srpskog pojanja, ruskih crkvenih napjeva, tradicionalnih napjeva bisera najzna?ajnijih kompozitora srpske i ruske horske duhovne muzike XIX i XX vijeka, do djela savremenih autora, Iz oblasti svjetovne horske muzike u repertoaru Hora su zastupljena, uglavnom, djela srpskih autora, inspirisana folklornom tradicijom.

Dirigent hora Rade Radovi? ro?en je u Fo?i 1972. godine. Muzi?ke studije je zavr?io na Ruskoj muzi?koj akademiji „Gnjesini“ u Moskvi. Sedmogodi?nji boravak u Moskvi (1990-1997) utemeljio je pravac oblikovanja njegovog umjetni?kog izraza kao kompozitora i izvo?a?a. Njegove kompozicije se i danas nalaze na moskovskim koncertnim programima. Radio je kao profesor u Bogosloviji u Fo?i (1997-2008), gdje je dirigovao Horom Bogoslovije i Bogoslovskog fakulteta, sa kojim je pored u?estvovanja na bogoslu?enjima ostvario veliki broj koncertnih nastupa u BiH, Srbiji i Crnoj Gori.

Pedago?ki rad na Muzi?koj akademiji Univerziteta u Isto?nom Sarajevu zapo?eo je 2000. godine. Od tada je anga?ovan na tri odsjeka predmeti: Muzi?ki oblici, Crkvena horska muzika, Harmonika, Kamerna muzika, Hor, a od 2002. je ?ef Smjera za crkvenu muziku i pojanje. Kao dirigent akademskog hora ostvario je niz koncertnih nastupa, a studenti iz njegove klase harmonike osvojili su mnoge nagrade na me?unarodnim takmi?enjima.

Predsjednik Dru?tva Savo Vla?ki podsjetio je da su ovih dana bh. gra?ani slavili ?ak tri praznika - Pesah, Uskrs i Vaskrs, te nagla?ava da je ?elja Dru?tva koncertom osim Bo?i?a obilje?iti na dostojanstven na?in i Vaskrs.
Istakao je da su Ministarstvo odbrane BiH i Oru?ane snage BiH ustupili besplatno dvoranu za odr?avanje koncerta, dok je podr?ku dala i Misija OSCE-a u BiH te im ovom prilikom i javno zahvalio na podr?ci.

 

Pozivamo Vas 20.04.2017. u ?etvrtak u 20:00 sati u Dom Oru?anih snaga BiH na nastup:

"Hor Smjera za crkvenu muziku i pojanje Muzi?ke akademije u Isto?nom Sarajevu" umjetni?ki rukovodilac i dirigent Rade Radovi? i njihovi gosti

uz prigodno Vaskr?nje dru?enje

U povodu obilje?avanja pravoslavnog praznika Vaskrsa na?e Dru?tvo je organizovalo nastup: Hor Smjera za crkvenu muziku i pojanje Muzi?ke akademije u Isto?nom Sarajevu, umjetni?ki rukovodilac i dirigent Rade Radovi?.

plakat_vk_2017

P R O G R A M

program

NAPOMENA: Ulaz je slobodan.

Misija OSCE-a u BiH je podr?ala odr?avanje ove manifestacije.

logo OSCe

U radosti Vaskrsenja Hristovog radosno Vas pozdravljamo drevnim pozdravom pobjede ?ivota nad smr?u:

HRISTOS VASKRSE!
VAISTINU VASKRSE!

Povodom proslave praznika, Vaskrsa, SPKD "Prosvjeta" Sarajevo, ne?e raditi od 14.04.--18.04.2017.godine!

 

Dru?enje pod okriljem kluba ?ena Miss Irby u "Prosvjeti" povodom obilje?avanja praznika 8. marta Me?unarodnog praznika ?ena

Klub ?ena "Miss Irby" organizovao je dru?enje u povodu 8. marta Me?unarodnog Dana ?ena. Dru?enje se odr?alo 7. marta 2017. god. u 12h u prostorijama SPKD Prosvjeta Sarajevo. To je ve? postalo tradicionalno okupljanje ?lanica/ova Dru?tva, predstavnica drugih nacionalnih dru?tava i gostiju.

tanja posjeta

"Gdje je ?ena danas u BiH" osvrnula se prof. dr. Zlatiborka Popov-Mom?inovi? sa Filozofskog fak/ odsjek Politi?kih nauka/. Univerziteta u Isto?nom Sarajevu. Fokus njenog rada je na rodu, civilnom dru?tvu, politi?koj teoriji. Objavila je vi?e od 60 nau?nih radova iz ove tematike.

ana lana

U?enici Srednje muzi?ke ?kole iz Sarajeva uz odobrenje direktorice prof. Melite ?i?i?, izveli su dopadljiv muzi?ki program.
 Hana Salihovi?,sopran, Isidora Ratkovi?, mecosopran,klasa prof. Sanja Vilov- Bejdi?, uz klavirsku pratnju prof. Belinde Krni? i Hane Be?irovi? izveli su arije iz operete ?i?mi?, Johana ?trausa, Habaneru iz Bizeove Karmen, i dvije ljupke kompozicije: "Prodaje se mala poljska ?eva" Nikola Jomelia i ?ubertova "An di Music". 

milica publika

Nas nekada?nj stipendista Andrej Gradina, gitara i Merima Hubijer, flauta izveli su Pompeju Maxima Puhoa, klasa prof.Belme Tuzovi?- Mujki? i prof. Ane Pokrkli?. Na? Andrej Gradina izveo je i solo numeru na gitari Lobosov: Preludij br.2. Ina?e Andrej je i nosilac 1 nagrada na mnogim federalnim i dr?avnim takmi?enjima iz gitare.
Prisutni su toplo pozdravili sve mlade umjetnike.

andrej savo

Gosti iznena?enja su bili grupa iz KUD-a "Slavija" iz IS koji su izveli gr?ki narodni ples Sirtaki zajedno sa svojim koreografom Mladenom Krsmanom.
Prisutni su odu?evleno pozdravili njihovu igru. S obzirom da je predsjedniku SPKD Prosvjeta dr. Savi Vla?kom tog dana bio i rodjendan, predstavnici Kluba ?ena "Miss Irby" uz prigodnu ?estitku, zavr?ili se prvi dio dru?enja.

shejla sirtaki

A onda se uz ugodno ?askanje, zakusku, pi?e i muziku nastavilo do kasnog popodneva.
Sve ovo pripremili su Milica Kajevi?, predsjednica Kluba Miss Irby, uz konsultovanje sa ostalim ?lanicama Kluba, za dobru zakusku treba zahvaliti menad?mentu Prosvjete, a posebno za ?timung i dobru atmosferu zaposlenicima Ljubici ?iki? i Zoranu Dra?kovi?u.  

 

Posjeta gospodina Elvira ?vraki?a, generalnog direktora Hayat televizije na?em Dru?tvu


Na poziv predsjednika Dru?tva Prim dr Save Vla?kog rado se odazvao gospodin Elvir ?vraki? direktor TV stanice Hayat. Gosta su srda?no do?ekali prim dr Savo Vla?ki predsjednik Dru?tva i Dejan Gari? predsjednik Upravnog odbora SPKD “Prosvjete”.

elvir hayat

-Prije svega, zahvalni smo na donaciji koju ste dali za na? Bo?i?ni koncert i na taj na?in podr?ali rad na?eg Dru?tva - rekao je predsjednik Dru?tva Savo Vla?ki. U nastavku razgovora gospodin Elvir ?vraki? se upoznao sa radom i aktivnostima SPKD “Prosvjete” Sarajevo, a u planu su i drugi vidovi saradnje.

Ukratko o na?em gostu, ta?no 24. februara 1992. godine, po?ela je s radom tada?nja Neovisna televizija Hayat, danas - Hayat TV. Bila je prva komercijalna TV stanica u BiH, koja je od po?etka razvijala svoje programske i ljudske kapacitete, te postavljala profesionalne standarde na doma?em prostoru. Danas, 25 godina kasnije, ova TV ku?a ima 170 zaposlenih, te prema najve?im tehnolo?kim standardima producira vlastiti program za pet razli?itih kanala. Govore?i o proteklih 25 godina, ggospodin ?vraki? je istakao da je najva?nije bilo i ostalo biti pravovremen i objektivan.

 

Odr?ana promocija zbirke poezije Du?ka Trifunovi?a "Ima neka tajna veza"

Dana 23.02.2017. ?etvrtak, odr?ana promocija knjige Du?ka Trifunovi?a zbirka poezije sa naslovom "Ima neka tajna veza", pjesme odabrao Stevan Tonti?.

Deset godina od smrti pjesnika Du?ka Trifunovi?a obilje?eno je izdavanjem knjige ''Ima neka tajna veza'', predstavljenom u SPKD “Prosvjeta” Sarajevo.
Trifunovi?eve pjesme birao je pjesnik Stevan Tonti? koji je napisao i predgovor, a urednica knjige Dragana Toma?evi? na predstavljanju djela je kazala da je ovo mali znak pa?nje i sje?anja na ?ovjeka kojeg je kritika proglasila jednim od najboljih jugoslovenskih pjesnika.

dragana publika

 - Trifunovi? je za BiH va?an jer je pet svojih najboljih knjiga objavio u glavnom gradu, ali i zbog jedne netipi?ne pojave, uvo?enja poezije u svakodnevnicu - istakla je Toma?evi?, dodaju?i da je ovaj pjesnik dobitnik ?estoaprilske nagrade Grada Sarajeva.

 Novinar Dejan Gari? je tako?er naveo da Trifunovi? zaslu?uje mnogo vi?e sje?anja nego ?to su mu Sarajevo i BiH dali.

- Trifunovi? je ?ovjek ?ije stihove svi znamo, a niko ih nije u?io u ?koli - rekao je Gari?.

 Podsjetio je da je vi?e od dvije decenije ?ivota ugradio u Televiziju Sarajevo, pjesni?ke vode i razvoj sarajevske pop-rock ?kole.

valerijan zlatan

 - Kulture sje?anja nam ne nedostaje, ali je ona selektivna. Neke stvari su univerzalne i ne bi smjele biti podlo?ne selektivnom sje?anju - dodao je Gari?.

Du?ko Trifunovi?, knji?evnik, pjesnik i televizijski autor, ro?en je 1933. godine u Sijekovcu kod Bosanskog Broda. Jedan je od najve?ih knji?evnika ju?noslovenskih prostora s dvadeset knjiga poezije, ?etiri romana i nekoliko drama.

 

Pozivamo Vas na promociju knjige
Du?ko Trifunovi?: "Ima neka tajna veza“

tajna


Promotori:

Dragana Toma?evi?, urednica knjige;
Dejan Gari?, novinar;
Valerijan ?ujo, knji?evnik, istra?iva? historije Sarajeva i leksikograf;
Muhamed Zlatan Hrenovica, pjesnik i kompozitor.

Sarajevo, ?etvrtak, 23. 02. 2017. godine u 19:00 ?asova u prostorijama Dru?tva, ul. Sime Milutinovi?a-Sarajlije br. 1

 

Posjeta profesora sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci

U petak 17.02.2017.godine profesori sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci, Dr Bo?ko Brankovi? i Dr Borivoje Milo?evi? su posjetili SPKD Prosvjeta, do?ekali su ih predsjednik Dru?tva Prim dr Savo Vla?ki, predsjednica komisije za izdava?ku djelatnost Dragana Toma?evi?, poslovni sekretar Ljubica ?iki? i bibliotekar Zoran Dra?kovi?.

posjeta knjige

U kratkom opu?tenom razgovoru gosti su upoznati sa radom i aktivnostima Dru?tva, u srda?noj atmosferi razgovaralo se i o mogu?oj saradnji. Tom prilikom su uru?ena najnovija izdanja izdava?ke djelatnosti na obje strane. Da napomenemo da jo? od svog osnivanja, Filozofski fakultet ima prili?no ?ivu izdava?ku djelatnost. Svake godine se u prosjeku objavl?uje 10?15 knjiga koje finansira Fakultet iz svojih izvora. Pored ud?benika i monografija redovno se objavl?uje zbornik sa nau?nog skupa te dva ili tri broja ?asopisa Radovi.

 

U Mostaru odr?an Me?unarodni ?anti?ev festival djece pjesnika, povodom godi?njice smrti velikog pjesnika Alekse ?anti?a

festival

Povodom godi?njice smrti Alekse ?anti?a, 02.feb.2017.g. Srpsko prosvjetno i kulturno dru?tvo Prosvjeta Mostar organizovalo ?etvrti internacionalni ?anti?ev festival djece pjesnika koji se odr?ava u Mostaru.  Kroz niz programa, u festivalu u?estvovala djeca pjesnici iz Srbije, Hrvatske, Makedonije, Crne Gore te Bosne i Hercegovine.

publika goran

Na festival je pristiglo preko 1000 radova iz svih dr?ava biv?e Jugoslavije. Stru?ni ?iri u sastavu Alma Fazil Obad, Bo?idar Kijac i Miljenko Buha? odabrali su finaliste koji su boravili u Mostaru od 01.02. do 03.02.2017. godine. Me?u ovogodi?njim finalistima su mladi pjesnici iz Podgorice, Beograda, Sarajeva, Kotora, Ni?a, Kragujevca, Bijeljine, Prilepa, Vrbovca, Preseke, Rainaca, Gradi?ke, Knja?evca i Mostara.

ljubica lav

?anti?ev festival djece pjesnika jedan je od najva?nijih dje?ijih festivala te vrste u regionu i va?no mjesto susreta najmla?ih talenata. Brojni finalisti prethodnih godina, objavili su vlastite knjige, dok festival slu?i kao poticaj da jo? ve?i broj mladih po?ne pisati poeziju. ?anti?ev festival djece pjesnika promovi?e Mostar i Bosnu i Hercegovinu te ?uva uspomenu na najpoznatijeg mostarskog pjesnika Aleksu ?anti?a.

djeca ples

Prire?en je i prate?i program sa dje?ijim ansamblima, plesom i muzikom.

nevesinje goran

''Festival zna?i puno za cijeli grad. Mladi ljudi svojim ?e dru?enjem i ?irenjem svoje poezije o?ivjeti Mostar. ?elimo da Festival postane dio kulturnog doga?anja u Mostaru i da bude na punom ve?em nivou nego ?to je to sada'', kazao je generalni sekretar Srpskog prosvjetnog i kulturnog dru?tvo "Prosvjeta" Mostar Goran Kosani?.

ziri dodjela

?iri je imao te?ak zadatak izabrati najbolje radove i dodjeliti priznanja najuspje?nijim.

nagrade zahvalnice

Na finalnoj ve?eri dodojeljeni su prigodni pokloni svim finalistima a tom prilikom su uru?ene i zahvanice brojnim sponzorima i donatorima.

 

Odr?ano predavanje na temu:

"Krsne slave kod Srba"

st_nikola st_djordje st_sava

Dana 26.jan.2017.g.

U predve?erje velikog srpskog praznika Sv. Savo, Klub ?ena Miss Irby ugostio je u prostorijama Prosvjete posebne goste: sve?tenika Vladimira Stupara, starje?inu Saborne crkve u Sarajevu i grupu horista crkvenog hora "Sloga" sa dirigentom Stefanom Mojsilovi?em. Tema ve?eri je bila "Krsne slave kod Srba".

krsna_slava vlado

Moderatorka Milica Kajevi? je istakla da su sve?anost proslave Sv Save unazad tri godine pripremali stipendisti SPKD Prosvjeta, recitalima, pjesmom i svirkom. Na?alost nema vi?e stipendista, jer Prosvjeta nema sredstava da dodjeli stipendije, a potrebe ima. Apelovala je na mjerodavne u Prosvjeti, da razmisle o tome i da na?u sredstva, barem za nekoliko talentovanih u?enika/studenata. Osnovna misija Prosvjete ne smije biti zaboravljena.

Otac Stupar odr?ao je teolo?ko predavanje, ?as vjeronauke o zna?aju vjere, Bogu stvoritelju svijeta i ?ovjeka na zemlji, Bogu koji, iako nevidljiv sve vidi, prati nas uvijek, prisutan uvijek i na svakom mjestu. O odlasku ili neodlasku ljudi u crkvu, grijesima kojim smo svi podlo?ni, stradanju srpskog naroda kroz vijekove, ru?enju srpskih bogomolja. Vra?anju vjeri, vra?anju crkvi.

st_petka st_jovan

U okviru tog teolo?ko filozofskog kazivanja, otac Stupar je rekao ne?to i o krsnim slavama. Krsna slava se prvi put pominje 1018.godine. Krsna slava poti?e iz paganskih vremena, kad su se ljudi priklanjali mnogim bogovima. Vremenom,kada religija postaje monoteisti?ka, to se mijenjalo. Krsna slava se prvo slavila u crkvi a kasnije se taj obi?aj prenosio u porodicu.Svaka srpska porodica je imala svog sveca za?titnika. Slava se nasle?ivala sa predaka na potomke. Sin je bio taj koji je "nosio" ?enidbom slavu svoga oca, a ?erka je udajom prihvatala suprugovu slavu. I slavljenje krsne slave razlikuje se od kraja do kraja, pa ?ak i u jednom gradu obilje?avanja su razli?ita.

De?avalo se da se u nekim porodicama slavilo i dvije slave. Simbol krsne slave su krsni kola?, svije?a i ?ito. Doma?in je ujutro nosio krsni kola? i ?ito u crkvu da se prelije vinom. U nekim porodicama taj obi?aj se odvijao u ku?i gdje su imu?niji doma?ini pozivali sve?tenika da prelomi krsni kola?, prelije ?ito i da otpjeva troper svecu koga je ta porodica slavila taj dan.

publika hor

Sv. Savo, srpski prosvetitelj je utemeljitelj krsne slave. On je jo? u 13. vijeku kanonizirao srpske stare obi?eje, pa tako i krsnu slavu.
Trpeza za krsnu slavu je bogata, ima svega, ?tedi se za taj dan, kako bi se gostima pokazalo da doma?in po?tuje svoga sveca za?titnika porodice. Naravno da danas ima i pretjerivanja u svemu tome.

Sekstet horista sa dirigentom Stefanom Mojsilovi?em otpjevao je duhovnu pjesmu Tebe pojem i Uskliknimo s ljubavlju i odu?evio sve prisutne.
Prostori Prosvjete skoro su bili popunjeni do posljednjeg mjesta. Cijelo predavanje popratila je TV Hema. (Milica Kajevi?)

 

Klub ?ena "Miss Irby"
Pozivamo Vas na:
"Krsne slave kod Srba, naj?e??e:
Nikol?dan, ?ur?evdan, Jovandan, Savindan“

st_nikola st_djordje st_sava

U?esnici
Predava?: sve?tenik Vladimir Stupar, starje?ina Saborne crkve
Nastupa: Stefan Mojsilovi?, dirigent crkvenog hora "Sloga"sa grupom horista
Moderator: Milica Kajevi?, prof.

st_petka st_jovan

Sarajevo, ?etvrtak, 26. 01. 2017. godine u 18.00 ?asova,prostorije Dru?tva, ul. Sime Milutinovi?a-Sarajlije br. 1

 

Dodijeljene Zahvalnice istaknutim i zaslu?nim ?lanovima i aktivistima Dru?tva

Upravni odbor SPKD Prosvjeta je krajem prethodne godine donio odluku da se prigodnim zahvalnicama na jedan simboli?an na?in odu?i dugogodi?njim ?lanovima i aktivistima Dru?tva. Nakon izbora organa Dru?tva u novom ?etvorogodi?njem mandatu, zahvalnica je dodijeljena prim. dr Zorici Vujisi?, dugogodi?njoj potpredsjednici Dru?tva, te v.d. predsjednika Dru?tva, ?ime dr Vujisi?, iako u kratkom periodu na toj funkciji, ostaje trajno zabilje?ena kao prva ?ena koja se nalazila na ?elu Prosvjete.

zeljko zeljko

Pored ove, zahvalnice su prema odluci dodijeljene Milici Kajevi? i Tatjani ?arkovi?-Tafro, dugogodi?njim ?lanicama i predsjednicama Upravnog odbora Dru?tva, ranijim urednicima ?asopisa "Bosanska Vila" ?eljku Grahovcu i ?ivani Jovan?i?, dosada?njim ?lanicama Nadzornog odbora Dru?tva Zori Legat i Naili Mahi?, kao i ?lanovim Upravnog odbora Sr?anu Vuleti?u i Tatjani Lazi? (koja je pismeno obavjestila organe Prosvjete da ne smatra da je dovoljno zaslu?na za jedno ovakvo priznanje, te se zahvalila na ukazanoj ?asti).

Nakon promocije Almanaha Prosvjete u prostorijama Dru?tva, 19.01.2017.
uru?ene su zahvalnice dr Zorici Vujisi? i g. ?eljku Grahovcu, dok su ostali dobitnici zahvalnica opravdali svoj izostanak kako zbog putovanja van Bosne i Hercegovine, tako i zbog bolesti. Ostale zahvalnice ?e biti uru?ene naknadno.

zorica zorica

SPKD Prosvjeta i ovim putem ?eli iskazati najdublju zahvalnost svim pomenutim ?lanicama i ?lanovima, u nadi da ?e njihov doprinos Dru?tvu i u narednom periodu biti zna?ajan, te da ?e i dalje biti me?u stubovima i osloncima Dru?tva. (Dejan Gari?)

 

Predstavljen Almanah Prosvjete za 2015.

Nastavljaju?i nekada?nju tradiciju izdavanja godi?njaka, SPKD "Prosvjeta" je i u pro?loj godini izdala "Prosvjetin Almanah". U prostorijama Dru?tva u ?etvrtak 19.01. 2017. predstavljeno je ovo zna?ajno izdanje, koje je svojim sadr?ajem pokrivalo 2015. godinu. Nastavljaju?i praksu zapo?etu sa prethodnim brojem, u kome je veliki dio sadr?aja bio posve?en stogodi?njici sarajevskog atentata i izbijanja I Svjetskog rata, tako je i u ovome broju pa?nja posve?ena va?nim godi?njicama, a posebno doga?ajima iz burne 1915. godine. Me?u njima se posebno isti?u dvije godi?njice - jedan vijek od ro?enja Branka ?opi?a, te isto toliko godina od nadaleko poznatog Veleizdajni?kog procesa koji je vo?en u Banjaluci, a na kome su austrougarske vlasti sudski progonile veliki broj patriota, a me?u njima i prvake tada?nje Prosvjete.

zeljko zorica

O Almanahu su govorili knji?evnik ?eljko Ivankovi? i glavni urednik Almanaha Slobodan ?oja. Tokom samog predstavljanja promotori su naglasili nekoliko segmenata Almanaha. Jedan od njih je posveta nekada?njim aktivistima Prosvjete i njihovom progonu tokom banjalu?kog Veleizdajni?kog procesa. Me?u njima se posebno isti?e ime dugogodi?njeg generalnog sekretara Dru?tva i velikog pregaoca za srpsku nacionalnu i kulturnu emancipaciju Vasilja Gr?i?a, koji je bio jedan od prvooptu?enih na ovom procesu. O Vasilju Gr?i?u, a posebno o njegovoj ulozi u Prosvjeti se nije dovoljno govorilo u proteklom peridou, i on je jedan od zaboravljenih velikana Dru?tva, a ovim se uredni?tvo Almanaha ?eljelo na jedan skroman na?in odu?iti Gr?i?u i ostalim ?lanovima Prosvjete iz tih burnih vremena.

zeljko publika

Pored toga istaknuta je va?nost tekstova o Branku ?opi?u, velikom piscu ex-jugoslovenskih prostora, ?iji je ?ivotni put jednako zanimljiv kao i radnje njegovih romana i pripovjetki. O Branku ?opi?u se mnogo govorilo proteklih godinu dana, ali separat u Almanahu zaslu?uje posebnu pa?nju.
Promotori su naglasili i zna?aj knji?evnih tekstova i odlomaka, te reprinta nekada?njih, ve? zaboravljenih tekstova. Vrijedi ista?i i tekst o Lu?i?kim Srbima koji baca svjetlo na ovu nedovoljno poznatu temu u na?oj javnosti.

Publika u sali SPKD Prosvjeta je u?ivala u predstavljanju posljednjeg broja Almanaha, te se zbog toga sa nestrpljenjem i??ekuje i naredno izdanje Almanaha, za 2016. godinu.(Dejan Gari?)

 

Pozivamo Vas na predstavl?anje godi?njaka
"Almanah Prosvjete za 2015. godinu"

alamanah_2015

Govore:
- ?el?ko Ivankovi?, knji?evnik;
- Slobodan ?oja, glavni i odgovorni urednik Almanaha.

Sarajevo, ?etvrtak, 19. januara 2017. u 18 sati u prostorijama Dru?tva, ul. Sime Milutinovi?a Sarajlije br. 1

 

U Narodnom pozori?tu u Sarajevu odr?an sve?ani VII Bo?i?ni koncert

ok

Dana 5. jan. 2017.g. u povodu najradosnijeg pravoslavnog praznika Bo?i?a, Srpsko prosvjetno i kulturno dru?tvo Prosvjeta u Narodnom pozori?tu priredilo Bo?i?ni koncert.

okok

Predstavnici SPKD Prosvjeta Savo Vla?ki, predsjednik dru?tva, Dejan Gari?, predsjednik UO dru?tva su pozdravili mnogobrojnu publiku tradicionalnim pozdravom Mir Bo?iji, Hristos se rodi, Vaistinu se rodi, zahvalili se sponzorima i donatorima kao i svim prisutnim gostima te najavili ?arolik i nadasve, zanimljiv koncertni program.

okok

Podsjetili su da je pri?a o koncertu po?ela prije sedam godina, jer su mnogi smatrali da se vjerski praznici ne obilje?avaju onako kako bi trebalo, pa je osmi?ljena ova uspje?na saga o koncertu.

okok

Na koncertu je nastupao mje?oviti hor SPD Jedinstvo a sopran i bariton Karolina Mihajlovi? izveli su Bo?i?ni tropar Ro?detstvo Tvoje i Pavel ?esnokov Veli?it du?e moja Gospoda. Tako?er su Mirjana ?ovran, sopran, i Sanja Radojkovi?, klavir, izveli ariju Quando me'no vo iz opere La Boheme ?akoma Pu?inija i ariju Je veux vivre iz opere Romeo i Julija ?arla Gunoa.

okok

Ljubitelji etno muzike su u?ivali u izvedbama banjalu?ke etno grupe Trag i njihovim osavremenjenim pjesmama: ?ubor, Aj mene majka jednu ima, Ajde jano, Marijo ?ero, i druge.
Marko Kalajanovi? je izveo pjesmu Alekse ?anti?a I opet mi du?a sve o tebi sanja, i rusku pjesmu Tamna no?Vladimira Garievi?a Agatova u pratnji Alme Aganspahi? na klaviru.

okok

Program koncerta je posvem razli?it i ima za svaku du?u po ne?to, stoga je svake godine sve ve?i izazov organizirati koncert, interesovanje je kao i uvijek bilo veliko, a nastupali su izuzetno kvalitetni izvo?a?i, sa dostojnom reputacijom.

okok

"Koncertom ?elimo da poru?imo svima kako vidimo Sarajevo, kakav grad ?elimo, kakva je percepcija grada u kojem ?ivimo i u kojem ?emo ?ivjeti", napomenuo je Gari?.

okok

I ove godine zahvaljuju?i prijateljima iz Narodnog pozori?ta, Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo, BH Telecoma, OSCE-a, koncert, je, bio vi?e nego uspje?an. Publika je izistinski u?ivala. 2016 Nouveau Sacs LV Prix Discount

ok ????

Koncert je odr?an u Narodnom pozori?tu, nakon kojeg je prire?en i prigodan sve?ani koktel.

 

Sa iskrenim ?eljama da ove svete dane provedete u miru i svakoj radosti, srda?no Vas pozdravljamo drevnim pozdravom Bo?i??:

"MIR BO?IJI, HRISTOS SE RODI!

VAISTINU SE RODI!"

Odr?ana Press konferencija

u povodu odr?avanja:

VII SVE?ANOG BO?I?NOG KONCERTA!

poziv_BK_2017

U srijedu04. januara2017. godineu prostorijama Dru?tva (ul. Sime Milutinovi?a Sarajlije br.1), sa po?etkom u11,00 satiodr?ala sePRESS KONFERENCIJA u povodu odr?avanjaVII SVE?ANOG BO?I?NOG KONCERTAkoji ?e se odr?atu u?etvrtak, 5. januara 2017.godine u Narodnom pozori?tu Sarajevo sa po?etkom u20,00 sati.

Na press konferenciji pred brojnim medijima, poznatim TV i novinarskim ku?ama, u ime SPKD „Prosvjeta“ Sarajevo bili su prisutni:

Prim.dr. Savo Vla?ki,predsjednik SPKD „Prosvjeta“ Sarajevo,Dejan Gari?, umjetni?ki kreator Bo?i?nog programa iSlobodan ?oja,koordinator na programu.

savodejan

Savo Vla?ki, predsjednik Dru?tva, obavjestio je prisutne novinare da za ovaj VII Bo?i?ni koncert vlada izuzetno interesovanje, kako u Federaciji BiH, tako i u Republici Srpskoj. Ovom sedmom po redu,koncertu prisustvova?e i Mladen Ivani?, ?lan predsjedni?tva Bosne i Hercegovine sa saradnicima i mnogobrojni ambasadori, istaknuti predstavnici vlasti, visoko sve?tenstvo, te ugledni javni i kulturni radnici.

triotrio

Dejan Gari?, koji je sa Slobodanom ?ojom umjetni?ki kreator Programa, upoznao je predstavnike medija o sadr?aju i u?esnicima Bo?i?nog koncerta. posebno su se zahvalili na?em generalnom partneru BH Telecomu, mnogobrojnim sponzorima, te medijskim pokroviteljima koji su istaknuti na bilbordima, transparentima, plakatima i pozivnicama.Posebnu zahvalnost dugujemo i Narodnom pozori?tu u Sarajevu koji nam ve? sedmu godinu zaredom besplatno ustupa salu izjavili su za Pressi.

Ulaznice mogu se kupiti na blagajni Narodnog pozori?ta Sarajevo u periodu od 09-11:30 i 15:30 19:30 sati po cijeni od 10,00KM. Obzirom da su predhodni Bo?i?ni koncerti bili rasprodani, preporu?ujemo da zaineresovani na vrijeme nabave ulaznice.

PROGRAM ZA VII BO?I?NI KONCERT:

program

 

Povodom proslave Bo?i?a SPKD "Prosvjeta" Sarajevo, ne?e raditi petak 06.01.2017.godine.

Svim vjernicima i ljudima dobre volje ?estitamo Bo?i?!

cestitka

 

Najava VIIBO?I?NOG KONCERTA05.01.2017.g u Narodnom pozori?tu!

poziv_BK_2017

Po?tovani ?lanovi, saradnici i prijatelji Dru?tva,

Pozivamo Vas sa rado??u da prisustvujete koncertu posve?enom proslavi Bo?i?a u organizaciji SPKD Prosvjeta Sarajevo koje se odr?ava u Narodnom pozori?tu Sarajevo. Ulaznice kupite na blagajni Narodnog pozori?ta,

Rezervacije putem telefona 033 221 682.
-rezervacije ulaznica se po?inju primati sedam dana prije predstave, a ulaznice preuzimaju dva dana prije odr?avanja predstave;
-radno vrijeme blagajne: 09-11:30 i 15:30-19:30 sati

Dobro nam do?li!

 

SRE?NE BO?I?NE I NOVOGODI?NJE PRAZNIKE, ?ELI VAM SPKD "PROSVJETA" SARAJEVO!

sn

OBAVJE?TENJA
 

NOVE KNJIGE

 

NA?A IZDANJA: KATALOG

Content on this page requires a newer version of Adobe Flash Player.

Get Adobe Flash player

 

.

.

.

.

..

 

 


2012 ? SPKD "Prosvjeta" Sarajevo, sva prava zadr?ana; e-mail:prosvjeta@bih.net.ba